Naslovna » Raznolikost i šarm kontinentalnog dela Grčke
Zanimljivosti

Raznolikost i šarm kontinentalnog dela Grčke

Devojka gleda u mapu

Kako je moguće da tako relativno mala zemlja ima toliko toga za ponuditi? Ako već niste znali, otkrićemo vam tajnu. Kontinentalna Grčka, sa svojim pejzažima i visokim reljefima, prava je riznica za turiste koji žele da dožive jedinstvena iskustava, bilo na otvorenom prostoru, bilo upoznavanjem bogatih kulturnih i istorijskih spomenika.

Dočaraćemo vam neke od najpopularnijih destinacija za leto u Grčkoj koje treba obići; reči ipak ne mogu preneti utiske sa putovanja kroz predivne doline, uspon na planinske vrhove, prolazak kroz kanjone, šetnju stazama kroz hrastove šume ili pored reka preko kojih se elegantno pružaju stari kameni mostovi ili šetnju ulicama živahnih planinskih gradova. Ne mogu se opisati ni huk vodenica i malih vodopada, nacionalni parkovi s retkom florom i faunom.

I usred svega toga stoji čovek, stoje vekovi grčke civilizacije u harmoniji sa okolinom: očuvana  rustična sela, drevne ruševine na liticama stena, vreli izvori vode, izolovani manastiri i kapele, dvorci, kule i napuštena seoca.

Kontinentalni deo Grčke

Kada putujemo kroz Grčku uživamo u živom krajoliku koji je primamljiv zbog svojih prirodnih lepota, raznolikosti pejzaža u kome dominiraju tri elementa: more, planine i nizije. Grčki kopneni deo je oštro uvučen; morske uvale i zalivi prodiru duboko u kopno. Stenoviti rtovi i poluostrva protežu se prema moru uz čije obale se pružaju divni ostrvski lukovi i arhipelazi.

Grčki planinski teren pokriva oko 4/5 zemlje, od kojih su većina izrazito oštri planinski lanci. Niz tih planinskih lanaca koji se prostiru pravcem severozapad-jugoistok, okružuju uzane, paralelne doline i prave brojne useke koji su u drevna vremena bili jezera.

Ove ravnice i neravne obale čine ovaj treći reljefni oblik Grčke – nizije. Najveći planinski lanac je Pindus, a najviši vrh tog centralnog dela Grčke je Smolikas sa 2.637 m nadmorske visine. Iz glavnog grada Atine se brzo može stići u svaki deo kopna, za jedan dan vožnje automobilom ili za nekoliko sati letenja. U Grčkoj jedno pored drugog leže rimski mostovi, vizantijske crkve, turski minareti i srednjovekovne tvrđave.

Peloponez

Ovaj region prostire se na jugu Grčke, obuhvata veliki deo istoimenog poluostrva.

Oblast od 15. 490 kvadratnih kilometara obuhvata velike regije i bogata istorijska mesta.

Na vhu liste bogate kulturne baštine ovog kraja su palata Agamemnona u Mikeni, najbolje očuvano pozorište u Epidaurusu, kolevka olimpijskih igara u Olimpiji. Prostrano poluostrvo ima božanstveno more i divne morske luke, naročito uz Zapadnu obalu, ali i zalive Korint, Mesinija, Argolida i Lakonija. Evo ideja gde biste mogli da provedete deo letnjeg odmora. Odličan izbor aranžmana za Peloponez i to za mlade imate na sajtu Balkan Fun.

Stari Korint

Stari Korint je od davnina pomorska i trgovačka sila sa burnom istorijom. Nakon brojnih ratova sa Gotima, Rimljanima,  Makedoncima, posle velikih razornih zemljotresa, u Korintu je ostalo tek nekoliko arheoloških ostataka poput ruševina Apolonovog hrama iz 6 veka pre nove ere. Sačuvan je i drevni izvor Pirene iz kojeg je, prema antičkom mitu, vodu pio krilati Pegaz.

Plaže u Korintu i u Saronskom zalivu turistima nude brojne zabavne sadržaje.

I ostali gradovi Peloponeza privlače turiste, mnogi od njih u zaleđu imaju borove šume i dugačke peščane plaže – poput Languvardosa ili Maratupolija, mesta značajnih arheoloških nalazišta, a Paralija u Arkadiji ima veliku šljunkovitu plažu. Sve u svemu, odlična mesta za opuštanje, šetnje i pravi doživljaj grčkog sunca i mora.

Argolida

Jugoistočno od Korinta je Argolida, poluostrvo koje štrči u Saronski zaliv, jedno od najranije nastanjenih oblasti u Grčkoj – prvi naseljenici su ovde došli 5000 godina pre Hrista. O slavnom vremenu Mikenjana svedoči palata 30 km južno od Korinta, tvrđava opasana zidinama debelim od deset do pedeset stopa, natkriljena kamenim reljefom u vidu dva lava okrenutih jedan prema drugom. Put kroz zidine uzan je, dovoljan tek za dvokolice i vodi do vrha palate na najvišoj tački tvrđave. Prema mitu, ovim putem se Agamemnon vraćao iz Troje.

Nikos Kazancakis piše

„Morate se popeti u Agamemnonov dvor, u zagrljaj divlje strasti, mržnje, ljubavi, rata i straha – da biste videli Argolidu, brda i more, onako kako su ih videli Atridi.“

* Jedan od najstarijih gradova Grčke Arg potiče iz vremena kad su Dorani (isti oni koji su uništili sjajnu Mikensku kulturu) ovaj grad učinili svojim uporištem. U malom gradu danas se nalaze ruševine antičkog pozorišta iz 3. veka pre Hrista, rimsko kupatilo i tragovi Atininog hrama.

U njemu je održana Prva grčka narodna skupština 1822., a Osmanlije su ga potpuno razorile 1825. godine. Danas je grad poznat po plantažama gde se gaje odlični agrumi i povrće.

* Južno od Arga je i gradić Tirint, rodno mesto Heraklita. Tirint je bio razvijeno i bogato mesto sve do dolaska Dorana u 12. veku p.n.e. U njemu su danas ruševine drevnog dvora sa tajnim hodnicima koji su vodili u skrivene odaje čija svrha nikad nije razjašnjena.

* Nafplion, luka drevne Mikene i prva prestonica savremene Grčke, gradić je pun uzanih uličica venecijanske arhitekture i lepih perivoja. Gradić je ime dobio po Naupliju, sinu junaka Palameda koji se pod Trojom borio na Agamemnonovoj strani. Ono što morate videti je tvrđava koja oduzuma dah.

Venecijanski graditelji su je gradili od 1711-1714. Zavojito stepenište građeno je uz čeoni deo grebena; osam bedema duž ove moćne tvrđave su nekad nosila imena venecijanskih providora (guvernera), zatim turskih velikodstojnika, a danas nose imena grčkih junaka među kojima su Temistokle, Leonidas i Ahil. Tvrđava je bila mesto odbrane odakle se kontrolisao grad Nafplion, luka i ulaz u zaliv Argolis. Starosedeoci će vam reći da ima tačno 999 stepenika do vrha tvrđave. Sve je i danas jako dobro očuvano – u samoj tvrđavi je i crkva sv. Andreja, stari zatvor, skladišta, mali trgovi sa prolazima i hodnicima. Kažu da tvrđava ima fenomenalan vodovodni sistem koji bi mogao i danas da se koristi.

Za one koji ne znaju, grad Nafplion je bio prestonica Grčke do 1834. kada je sedište Vlade premešteno u Atinu. Krajolik gradića je bajkovit, ima odlične hotele i kafiće za turiste, a u blizini je Egejskog mora.

* Epidaur je drevno svetilište posvećeno Asklepiju, bogu iscelitelju i travaru. Mesto uokviruju borove šume. Ono što se mora videti je ogromno pozorište od skoro 15.000 sedišta. Ovo pozorište je najbolje očuvano antičko pozorište u Grčkoj, a tokom juna i jula ovde se izvode klasične tragedije. Zanimljiva mesta koje turisti vole da posete su ostaci vežbališta, stadiona, hrama, taverni i svratišta iz vekova pre Hrista. Pisac Henri Miler je govorio „da nije došao u Epidaur, ne bi shvatio smisao mira.“

* Olimpija. Veliki grčki pisac Nikos Kazancakis piše „U čitavoj Grčkoj ne postoji krajolik koji toliko nadahnjuje, nijedan koji tako nežno i uporno priziva mir i pomirenje. Stari Grci su ga izabrali nepogrešivim okom, stoga bi se svake četvrte godine ovde okupljala sva grčka plemena da se nadmeću i telesnim vežbama i da se bratime.“ Olimpija je bila sveto mesto davno pre Olimpijskih igara.

Geja, mati zemlja bila je ovde obožavana; planina Kronion u ovom pordučju posvećena je Kronu, Zevsovom ocu; ovde se nalazio i hram posvećen Heri, Zevsovoj ženi.

Još stoje ostaci njenog hrama sa delićima žrtvenika, zgradama i vežbalištem. Ovde su nađeni brojni kipovi i friz Zevsovog hrama i svi se čuvaju u muzeju Olimpije koja poseduje bogatu zbirku antičke grčke umetnosti.

* Najveći grad na Peloponezu je Patra, treća po veličini luka posle Pireja i Soluna. Na severu Olimpije izgled zgrada svedoči o uticaju italijanskih osvajača, a ulice su šarolike i uvek žive. U nedelji Vaskršnjeg posta, kada Grci proslavljaju poklade, grad je najveseliji jer se tada održava karneval sa vatrometom pa dosta Grka iz okolnih gradova dolaze na veselje.

* Solun. Glavni grad severnog područja Grčke, Solun (Tesalonika), osnovan je 315. pre Hrista. Ime je dobio u čast sestre Aleksandra Velikog (princeza Tesalonika od Makedonije). Solun je bio važna metropola rimskog doba, drugi najveći i najbogatiji grad vizantijskog carstva. Turci su ga osvojili 1430. godine, a 1912. prešao je iz ruku Osmanskog Carstva pod okrilje Grčke. Prognozu vremena za Solun pratite na sajtu TT Group.

U savremenom Solunu ostaci starog grada su raštrkani između naseljenih stambenih zgrada.

U blizini obale je venecijanska “Bela kula“, bedem prema moru iz 15. veka. Dublje prema kopnu nalazi se trijumfalni luk rimskog cara Galerija. Ostaci otomanske vlasti su minaret i stari hamami. Najstarija crkva u Solunu je crkva Svetog Đorđa, rimska rotonda sa širokom kupolom sa mozaicima iz 5. veka. Danas je to muzej dok je u tursko doba bila pretvorena u džamiju.

Važna informacija je i da je 2013. ugledan „National Geographic Magazine“ Solun uvrstio na listu deset najboljih turističkih mesta sveta, a 2014. „Financial Times“ je ovaj grad stavio na listu najboljih gradova za život i privredno ulaganje. U centru Soluna trebalo bi posetiti brojne istorijske građevine, videti arkade, lukove, zgrade rađene u stilu secesije i Art dekoa. Arheološka i istorijska središta su podeljena u nekoliko okruga: Ladadika (tu su objekti sa zabavnim sadržajem i taverne), Kapani (deo sa tržnim centrima i radnjama), dok se Diagonios, Navarinou, Rotonda, Agia Sofia i Ipodromio nalaze oko centralnog dela Soluna, Aristotelovog trga.

* Kasandra. Ako tražite mesto gde ćete uživati u danju i noću, obiđite kosmopolitski grad Kasandra. Pravo odredište za odmor iz snova. Tu su trendi barovi na plaži, dobri golf tereni, odlične marine, spa centri. Domaćini će vam preporučiti i noćne klubove u obližnjim mestima Hanioti, Pefkohori, Kalitei, Potidei.

* Epir.Mesto nastanka helenske kulture, bogato istorijom. Glavni grad regije je Janjina, odakle  put ide dalje, ka luci Jonskog mora –Igumenici. Istočno od Janjine su planinski pašnjaci koji vode ka severu, u Trakiju.

U svakom slučaju, gde god da putujete kroz Grčku – kroz Atinu, Epidaur, Olimpiju ili Solun bićete oduševljeni prirodnim lepotama i spomenicima kulture na koje su Grci strašno ponosni. Bila bi dovoljna i lepota samog krajolika, ali Grci su vekovima tom pejzažu dodavali ponešto – gradili su hramove, pozorišta, mozaike i time privlačili turiste iz celog sveta. Možemo reći da su u tome uspeli. Grci su učestvovanjem u stvaranju velikih vrednosti  uveličali prirodnu lepotu svoje zemlje.

Test